Naziv priloga: Svjetlosno onečišćenje u Zagrebu
Novinar: Hrvoje Debeljak
Snimateljica: Petra Kolovrat
Najava: Zagađenje svjetlom ili takozvano svjetlosno onečišćenje posebice je problem u velikim gradovima, pa tako i u Zagrebu. Još u 2019. godini donesen je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a kasnije i popratni pravilnici, kojima je propisano da se svjetleće reklame ne bi smjele postavljati u zonama raskrižja. Da to baš i nije tako, redovito upozoravaju iz Udruge za zaštitu noćnog neba.
VIDEO | AUDIO |
Vožnja cestom gdje su svjetleće preklame | IT TON: vožnja cestom |
Vožnja po Slavonskoj gdje su reklame
Prolazak kroz raskrižje kod Vjesnika |
OFF: Naizgled tipična vožnja noću zagrebačkom Slavonskom cestom. U takvim uvjetima vozači moraju biti posebice oprezni, ali pogled im mame svjetleće reklame. Od onih za trgovine, novi film ili casino. Blješte i kradu pozornost s ceste. Zastajemo na raskrižju kod Vjesnika i jedna nam ponovno mami pažnju. No, ona ovdje ne bi smjela biti postavljena. |
Boris Štromar, Udruga za zaštitu noćnog neba | TON: Po zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, odnosno pravilniku koji je stupio na snagu 2020. godine, izričito se zabranjuje postavljanje bilo kakvih svjetlećih reklama odnosno oglasnih ploča na raskrižjima, bilo da su ekrani ili statične, ne smiju biti. Nažalost, svjedoci smo da ne samo da se niti jedna takva reklama ne gasi, već se postavljaju nove. Dakle, po meni je to direktno kršenje Zakona. |
Svjeteće reklame na raskrižju
Fakultet prometnih znanosti preko dana |
OFF: Osim toga veliko osvjetljenje na raskrižjima kod vozača može prouzročiti takozvanu negativnu siluetu.
|
MARKO ŠEVROVIĆ, izvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu
*ako je predugi ton, pokrit ćemo ga vožnjom
|
TON: Gdje vi zbog jakog osvjetljenja ne vidite nešto što je iza i to potencijalno može biti opasno za sigurnost u prometu. Na reklamama može doći do trzaja, i recimo vozač koji u tom trenutku možda nije fokusiran na tu situaciju nego gleda retrovizor drugo vozilo i onda vidi da nešto skače ispred njega, a vozi nije zaustavljen na semaforu, to može biti vrlo opasno. |
Mjerenje svjetleće reklame posebnim uređajem | OFF: Kada se ovakve reklame postavljaju na prometnicama, postoje ograničenja koliko smiju svjetliti. Štromar ima uređaj kojim mjeri intenzitet osvjetljenja. Kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice jačina je daleko od dopuštenog.
|
Mjerenje uređajem, reklama / Boris Štromar, Udruga za zaštitu noćnog neba
|
TON prekriven slikom: 145 Candella po metru kvadratnom smo izmjerili na ovom bijelome dijelu, zakonom je dozvoljeno 20 candela po metru kvadratnom. Inače ova vrijednost je ona koja se preporuča za monitore, računala kada radimo u zatvorenom prostoru po danu, to je svjetlina koja ne bi trebala biti veća od toga pogotovo navečer kada idemo prije spavanja jer nam to utječe na hormon, melatonin.
|
Svjetleće reklame kod NSK Prometnica Novinar kako lista rješenja gradskog ureda za svjetleće reklame |
OFF: S problematikom smo se obratili Gradu Zagrebu. Rekli su da se reklamni panoi postavljaju temeljem rješenja gradskog ureda, a da se poštuju norme i propisi koliko moraju biti udaljene od zone raskrižja. Toga se moraju pridržavati oni koji postavljaju reklame, navode iz Grada. Ako bi nešto bilo protivno Zakona, komunalni redari poduzimaju radnje. Poslali smo im i ovu snimku koja pokazuje brojke veće od dopuštenih, ali na upit nisu odgovorili.
|
Boris Štromar, Udruga za zaštitu noćnog neba |
TON: Problemi koji se tiču rasvjete i ovih reklama mogu se prijaviti inspekciji okoliša i oni to prosljeđuju komunalnom redarstvu, to sve ide na komunalno, efekta u principu nema. Muljaže kakve su došli kao odgovor su fascinantne, znači od sedam ekrana prijavljenih sam dobio izvještaj da je inspekcija bila na terenu, ali je baš u tom trenutku njih šest bilo ugašeno na križanjima. |
Škola Vrapče
Profesorica koja lista ispisano istraživanje |
OFF: Iz državnog inspektorata rekli su nam da ne vode posebnu evidenciju o prijavama o svjetlosnom onečišćenju za Grad Zagreb. A upravo ono negativno može utjecati i na san kod ljudi. Učenici Škole za medicinske sestre Vrapče još su prije desetak godina uspoređivali san kod onih kojima svjetlost dopire u sobu s onima kojima ne dopire.
|
Marinela Labaš, nastanica geografije i povijesti u Školi za medicinske sestre Vrapče | TON: Zaključili smo da kod učenika kojima svjetlost ulazi u sobu srednja magnituda za promatrani ciklus bila je nešto veća i možemo zaključiti da umjetna rasvjeta koja direktno ulazi u sobu, a koja ne utječe toliko na vidljivost neba, bitno utječe na san.
|
Zgrada škole vani Učenici kako ulaze u školu
|
OFF: Labaš i svake godine učenicima na satovima geografije drži predavanje o svjetlosnom onečišćenju.
|
Marinela Labaš, nastavnica geografije i povijesti u Školi za medicinske sestre Vrapče | TON: Na tim radionicama recimo kako se treba postaviti svjetlo vani na otvoreno, ta umjetna svjetla, kuda ona moraju biti usmjerena, koje boje trebaju biti ta svjetla, u tom kontekstu gdje uopće ne treba umjetna rasvjeta, možda malo smanjiti reklamiranje na takav način, eto to su neki savjeti, štednja energije isto u tom smislu.
|
Rasvjeta kod Jaruna noću, ljudi koji trče noću po Jarunu
Svjetiljke prema gore ili dolje kod Mosta slobode |
OFF: Rasvjeta noću jest potrebna zbog orijentacije, ali ona bi se trebala prilagoditi biljnom i životinjskom svijetu, opisuju iz Udruge za zaštitu noćnog neba. Rješenja su redukcija intenziteta, a stupovi rasvjete ne trebaju biti gusto raspoređeni. Isto, rasvjeta na panoima mora biti usmjerena prema dolje, a ne pod kutom ili prema gore. I sami smo se uvjerili da i dalje postoje lokacije na kojima se to krši, iako je ta odredba propisana Zakonom. |
Boris Štromar, Udruga za zaštitu noćnog neba |
TON: Dovoljno je vidjeti mjerenja koje je radio profesor Andrić s Rudarsko geološko naftnog fakulteta. U 2018. napravio je rad gdje je izmjerio da je svjetlosno onečišćenje odnosno svjetlina samog neba u Beču tri puta manja nego u Zagrebu. Beč ima duplo više stanovnika nego u Zagrebu.
|
Vožnja po prometnicama u Zagrebu |
OFF: Iz Udruge u posljednje vrijeme posebno problematiziraju osvjetljenje na autocestama. Tvrde da su svaki odjeljak i odmorište previše osvjetljeni. Opasnost je u tome što vozač brzinom od 130 kilometara na sat iz mrklog mraka ulazi u kratko osvjetljeno područje kod odmorišta i odmah se vraća u potpuni mrak. Takve odluke vladajućih, naglašavaju iz Udruge, jednom bi mogle kobno završiti. |